Prekvalifikacija u Medicinsku Školu: Put do Novog Zanimanja i Sigurnijeg Posla
Sveobuhvatan vodič kroz proces prekvalifikacije za medicinsku sestru tehničara ili vaspitača. Informacije o školama, ispitima, praksi, troškovima i šansama za zaposlenje.
Prekvalifikacija u Medicinsku Školu: Put do Novog Zanimanja i Sigurnijeg Posla
U današnje vreme, kada je tržište rada nepredvidivo, mnogi se suočavaju sa izazovom pronalaženja posla u svojoj struci. Završiti srednju školu, pa čak i fakultet, ne garantuje zaposlenje. Upravo iz tog razloga, sve je popularnija opcija prekvalifikacije ili dokvalifikacije za zanimanja za koja postoji veća potražnja. Jedno od takvih zanimanja je i medicinska sestra tehničar, odnosno medicinska sestra vaspitač. Ovaj članak će vam pružiti sveobuhvatan uvid u ovaj put, od motivacije do državnog ispita, koristeći iskustva onih koji su ga već prošli.
Zašto baš medicinska škola?
Razlozi za promenu karijere su različiti. Neki su završili škole čija zanimanja su postala "zasićena" (kao što su hemijski tehničari), drugi jednostavno ne mogu da nađu posao u svojoj branši, a treći su otkrili novi interes ili žele radno vreme i uslove koji medicinske struke ponekad nude. Medicinske struke, posebno sestrinstvo, se često navode kao deficitarna zanimanja. Iako situacija varira od grada do grada, potreba za kvalifikovanim srednjim medicinskim kadrom je stalno prisutna, kako u državnim, tako i u privatnim zdravstvenim i predškolskim ustanovama.
Kao što je jedna korisnica foruma podelila: "Skoro sam gledala na TV-u da je farmaceutski tehničar deficitarno zanimanje...". Ova činjenica daje nadu onima koji razmišljaju o ovom koraku.
Šta je prekvalifikacija i kako funkcioniše?
Prekvalifikacija podrazumeva sticanje novog obrazovnog profila, odnosno druge srednjoškolske diplome. Ako već imate završenu srednju školu (bilo kojeg profila), možete upisati željenu školu kao vanredni učenik i polagati samo razliku ispita. To znači da vam se priznaju opšti predmeti koje ste već imali (srpski jezik, matematika, istorija...), a polažete samo one predmete koji su specifični za novi smer i koje niste slušali u prethodnoj školi.
Proces se vodi kroz srednju školu koju birate. Možete se odlučiti za državnu ili privatnu instituciju. Ključna razlika je u organizaciji, dinamici polaganja i, naravno, ceni.
Koliko traje i koliko košta?
Trajanje prekvalifikacije direktno zavisi od broja predmeta koje morate da položite i vaše lične tempa. Ako redovno prijavljujete i polažete ispite, celokupan proces (uključujući i obaveznu praksu) može da se završi za 6 do 12 meseci.
Što se tiče troškova, oni variraju:
- Državne škole: Često imaju fiksnu godišnju školarinu (npr. 80.000 dinara za celokupno školovanje) plus naknadu po ispitu (oko 1.500 - 3.000 dinara). Predavanja i vežbe su obično obavezni i mogu biti organizovani vikendom.
- Privatne škole (npr. "Dositej Obradović", "Hipokrat"): Ovde je model često fleksibilniji. Plaća se godišnja školarina (oko 150 evra), a svaki prijavljen ispit košta dodatno (oko 3.000 dinara). Velika prednost je što su ispitni rokovi češći (često jednom mesečno), a pristup profesorima i administraciji je obično znatno pristupačniji. Kao što jedna polaznica ističe: "Direktor je extra, kao i profesori, pomažu koliko god je moguće...".
Važno je naglasiti da diploma akreditovane privatne škole ima istu vrednost kao i diploma državne škole, što je potvrđeno od strane nadležnih ministarstava.
Praksa: Teorija koja postaje stvarnost
Bez obzira na izbor škole, obavezan deo školovanja je stručna praksa. Za smer medicinska sestra tehničar (MST), praksa se obavlja u bolnicama, domovima zdravlja i drugim zdravstvenim ustanovama. Za smer medicinska sestra vaspitač (MSV), praksa se odvija u vrtićima, jaslicama ili pedijatrijskim odeljenjima.
Broj sati prakse varira, ali je obično oko 60-70 sati po godini studija. Praksu možete organizovati sami u svom gradu, uz uput iz škole, ili se možete osloniti na ustanove sa kojima škola ima sklopljene ugovore. Iskustva su različita: "Ja sam iz Pančeva i trenutno čekam za praksu... Mislim da ćemo moći u pančevačkoj bolnici", dok druga polaznica iz Beograda kaže: "Praksu možeš odraditi gde hoćeš, možeš da biraš".
Praksa je neprocenjivo iskustvo. Ne samo da stičete veštine, već i stvarate prve kontakte u struci. Međutim, treba biti spreman i na izazove: "MenI su deca sve to prenela... kažu da ću se vremenom navići, odnosno organizam će postati imun na to", podelila je iskustvo jedna buduća vaspitačica.
Najčešći izazovi i kako ih prevazići
1. Biranje smera i škole: Da li MST ili MSV? Da li državna ili privatna škola? Temeljno se raspitajte. Posetite škole, razgovarajte sa sekretaricama, a ako je moguće, i sa direktorom ili profesorima. Uporedite troškove, dinamiku polaganja i uslove za praksu.
2. Učenje i polaganje ispita: Stručni predmeti kao što su anatomija, patologija, hirurgija mogu biti zahtevni. Ključ je u organizaciji. Koristite materijale koje škola pruža (često u obliku CD-a sa pitanjima), kupite ili fotokopirajte potrebne knjige, i ne bojte se tražiti konsultacije od profesora. Kako jedna iskusna polaznica savetuje: "Anatomiju nemoj da učiš napamet, već razumevanjem".
3. Finansiranje: Ukupni trošak može biti značajan. Istražite da li postoji mogućnost plaćanja na rate (što privatne škole često nude), ili da li možete dobiti neku vrstu stipendije preko biroa za zapošljavanje.
4. Povezanost sa poslom: Ovo je možda najveći izazov. Iako je zanimanje traženo, "veza" i lični kontakti i dalje igraju veliku ulogu u pronalaženju posla u državnim ustanovama. Kao što je jedna korisnica iskreno napisala: "Znam, da je veza za posao najbolja prekvalifikacija u ovoj zemlji, ali je ja nemam". Međutim, ne gubite nadu. Aktivno tragajte za poslom još dok studirate - šaljte motivaciona pisma, obilazite privatne klinike, vrtiće i domove zdravlja. Privatni sektor često ima fleksibilnije uslove zapošljavanja.
Šta vas čeka posle diplome? Pripravnički staž i državni ispit
Dobijanje diplome nije kraj puta. Da biste stekli pravo na samostalan rad u državnoj ustanovi, morate odraditi pripravnički staž (volontiranje) i položiti državni ispit.
- Za MST: Pripravnički staž traje 6 meseci (3 meseca u Domu zdravlja i 3 meseca u bolnici). Nakon toga polažete državni ispit.
- Za MSV: Pripravnički staž traje 6 meseci do 1 godinu (zavisno od opštine) i obavlja se u vrtiću. Zatim sledi polaganje pred komisijom ustanove, a potom i državni ispit za licencu.
Važno je napomenuti da se pripravnički staž može, u nekim slučajevima, i platiti (tzv. "prva šansa" programa), ali često se radi bez naknade, što predstavlja dodatni finansijski izazov.
Da li je vredno truda?
Odgovor zavisi od vaših očekivanja i spremnosti na rad. Za mnoge koji su prošli ovaj put, odgovor je potvrdan. "Skola je fenomenalna, a ljudi u sekreterijatu su jako prijatni", "Svi su extra", "Zadovoljna sam jako" - samo su neki od pozitivnih komentara.
Prekvalifikacija za medicinsku sestru tehničara ili vaspitača je investicija u sebe. Pored novčanih sredstava, zahteva vreme, energiju i posvećenost. Ali ona vam otvara vrata ka zanimanju koje je poštovano, korisno društvu i uvek potrebno. Učini vas sposobnim da pružite neugu i pomoć, bilo deci u vrtiću ili bolesnicima u bolnici.
Kao što je jedna mudra savetnica na forumu rekla: "Samo se opustite i nemojte dozvoliti da vas profesor (ili bilo ko) zbuni... rešen problem". Isto važi i za ceo ovaj proces. Informišite se, isplanirajte korake, i hrabro krenite ka novom cilju. U današnjem svetu, sposobnost prilagođavanja i sticanja novih veština je najvrednija kvalifikacija koju možete posedovati.